Steampunk!

ponedjeljak, 28. svibnja 2012.

Steampunk!

foto via advancedphotoshop.co.uk, Andrea Cernestean Photography
U poplavi stvari i stilova koje izvlačimo iz naftalina i prezentiramo ih kao nove brandove, provukao se jedan koji je totalno zaokupio moju pažnju u posljednje vrijeme. Jedan koji u svoje vrijeme nekako nije bio dovoljno odživljen, priznat, pohvaljen, te mu je pravo vrijeme za slavu sazrilo tek sad. Jedan kojeg smo poznavali i prije, samo nismo znali da ćemo ga jednog dana ovako zvati. Steampunk!

Jednom je netko rekao da je steampunk nastao kad su darkeri otkrili smeđu boju. Iako moji stilski, odjevni, glazbeni i ini korijeni potječu iz sasvim nekih drugih pravaca, i sve gothic mi je oduvijek bilo strano, književno i kulturološki sam, kao i većina pripadnika moje generacije, rano zagrizla u steampunk, a da tada to nisam ni znala, kao što nisam ni znala da će omiljene mi filmove i knjige rane mladosti jednog dana krstiti ovim žanrom. Knjige Julesa Vernea i “Time machine” H.G. Wellsa pravi su krivci za davna maratonska maštanja pomiješana sa romantičnim utopijskim scenarijima nekih novih djela čiji sam glavni lik bila sama. Što je bilo tako čarobno u mehaničko-neoviktorijanskoj romantici? Iza svake maštarije stajao je moćan, metalan, mehanički dokaz, stroj koji ideju sprovodi u ostvarenje, balon kojim se moglo vinuti u nebo i otići bez žaljenja, gledajući samo naprijed. Sumnje nije bilo- to se može. Stroj je tu, on to dokazuje.

Ako pitate Wikipediu, reći će vam da je kovanica steampunk nastala kasnih 80-tih godina dvadesetog stoljeća, i da označava prvenstveno književni i filmski podžanr znanstvene fantastike i fantasyja koji kombinira alternativnu povijesti i elemente industrijske revolucije, a u kojem se radnja događa u vrijeme viktorijanske Engleske ili američkog Divljeg zapada. U djelima steampunka atmosfera je uvijek omotana dimom iz nekog parnog stroja, a najčešće vidimo i strojeve ili izume koji su u stvarnosti izumljeni ili otkriveni tek mnogo kasnije. Steampunk je, osim gore navedenim autorima, inspiriran i djelima pisaca s kraja 19. i početka 20 stoljeća, kao što su Mary Shelley (“Frankenstein”) i Mark Twain. Prvim steampunk djelom smatra se novela napisana“Diferencijalni stroj” Williama Gibsona i Brucea Sterlinga, u kojoj lord Byron i Charles Babbage izume funkcionalno mehaničko digitalno računalo. Ipak, najpoznatije asocijacije na ovaj žanr su filmovi: “Wild, wild west” (1999.), “Drušvo pravih gentlemana” ( 1999., 2003.), “Dvanaest majmuna” (1995.) i “Sherlock Holmes” (2009., 2011.) te roman “Anubisova vrata” Tima Powersa.

Estetika steampunka provukla se i u modu, glazbu, design, strip, računalne igre, kulturu…i hobby!. Koketira s funkcionalnim formama i mehaničkom estetikom, inspirira se Nikolom Teslom i kapetanom Nemom, brije na zupčanike, korzete, ruzinu i oblačno bez oborina, ignorira siročiće po ulicama Londona, pravi se da nisu postojale boleščine koje su u to doba zapravo harale i ne priznaje da zapravo samo žali za prošlošću koja se nikad nije dogodila… Likovi su pravi, istinski i potpuni samopouzdani kreativci, s pozitivnim i hrabrim pogledom u sutra, kako je zahtijevao viktorijanski svjetonazor. Upravo zbog svega navedenog, meni je steampunk totalno neodoljiv … “Anything can happen…anything could have happened…”
Danas, kad živimo u vremenu u kojem su se ostvarili gotovo svi steampunk tehnološki snovi, otkrivamo da se stil uvlači u sve oblike kreativnog izražavanja. Veseli me vidjeti kreativne primjerke poput ovih…